1. UVOD
Za svoj praktični dio završnog rada odabrao sam sadnju jednoljetnica i trajnica. U suradnji s mentoricom i pedagogom Centra odlučio sam praktičnim radom sudjelovati u uređenju okoliša škole. Kao temu izabrao sam napraviti cvjetnu instalaciju od traktorskih guma. Na taj sam način ponovnom upotrebom starim i istrošenim gumama dao novi život.
SLIKA 1. Okoliš škole prije uređenja
2. NABAVA SADNICA
Sadnice sam s mentoricom išao kupiti u Parkove d.d. Varaždin. Kako sam u Parkovima obavljao stručnu praksu, za pomoć u izboru sadnica cvijeća zamolio sam tetu Vesnu kojoj sam najčešće pomagao u radu.
Odabrali smo trajnice žuti sedum i aubrietu, a od jenoljetnica begonije.
Slika 2. Trajnice – žuti sedum i aubrieta
2.1. JEDNOLJETNICE
Jednoljetnice su grupa biljaka koja se unutar jednog vegetacijskog perioda sije, niče, dosegne puni razvoj, tj. stvara listove i izboje, cvate, donosi plod i sjeme, a krajem jeseni, nastupom mraza, ugiba.
Većina jednoljetnica potječe iz Sredozemlja, južne Afrike, Australije i različitih dijelova Sjeverne i Južne Amerike.
Cvatu ljeti, većina nekoliko tjedana nakon sjetve. Odlikuju se ljepotom cvijeta, boje, lijepim oblikom i ugodnim mirisom. Dobro uspijevaju na sunčanom, slobodnom i zračnom mjestu.
Postoje penjačice, puzeće i šarenolisne jednoljetnice.
Koriste se za sadnju u vrtovima, parkovima, javnim nasadima, kamenjarama, za obrube na gredicama i ukras grobova.
Mogu biti u sandučićima na balkonima, kao lončanice, služiti za pokrivanje zidova, kao živica, a mnoge vrste kao rezano cvijeće koriste se pri izradi buketa, vijenca i raznih aranžmana.
Razmnožavaju se sjemenom i reznicama.
BEGONIJA
To je jednoljetnica koja pripada skupini geofita neotpornih na niske temperature.
Potječe iz toplih krajeva Južne Amerike. Gomoljaste begonije stvaraju gomolj okruglog ili nepravilnoga okruglastog oblika s malo udubljenim dijelom. Gomolj je smeđe boje, sočan, mesnat i gladak. Begonije se razlikuju uzrastom, bojom i veličinom cvijeta.
Dijele se na :
1. krupnocvjetne
2. mnogocvjetne srednje krupne
3. mnogocvjetne sitnocvjetne
4. viseće mnogocvjetne
Slika 4. Mnogocvjetne sitnocvnetne begonije
2.2. TRAJNICE
Trajnice su najrazličitije vrste zeljastih biljaka i neki polugrmovi. Prezimljuju u tlu svojim podzemnim dijelovima u obliku trajnog korijena ili podzemne stabljike. Zimzelene trajnice i zimi zadržavaju nadzemne dijelove.
S obzirom na veliku raznolikost svojstava, postoje različite podjele trajnica ovisno o visini, vremenu cvatnje, načinu rasta, zahtjevima, primjeni i dr.
Mogu biti lisnate trajnice koje se ističu veličinom, oblikom i bojom lista, dok im je cvijet obično manje zahtjevan.
Cvatuće trajnice ističu se bojom, duljinom i bogatstvom cvatnje. Prema vremenu cvatnje dijele se na proljetne, ljetne i jesenske trajnice.
S obzirom na uvjete rasta, dijele se na vrste za sunčana, sjenovita i polusjenovita mjesta, jastučaste, soliteri, trave, pokrivači tla i trajnice uz vodu i za vodu.
Razmnožavaju se vegetativno dijeljenjem, reznicama i trgancima te vrlo rijetko cijepljenjem, a mogu i generativno.
Rabe se za sadnju trajnih cvjetnih gredica, za pokrivanje površina u parku ili vrtu, za kamenjare, suhozidove te za sadnju oko vodenih površina i za vodena staništa.
Trajnice imaju veliku prednost pred jednoljetnicama i dvoljetnicama; brzo se i lako razmnožavaju, skromnih su zahtjeva prema sredini, a i niski su troškovi uzgoja i održavanja. Ostaju lijepe pet do deset godina.
AUBRIETA – JASTUČAC
Pripada trajnicama iz porodice kupusnjača. Stabljika je polegla na zemlji i dlakava. Niskog je rasta do 15 cm. Razvija duguljaste listove. Cvjetovi mogu biti plavih, ljubičastih i bijelih tonova. Mogu biti pojedinačni ili 2 do 6 u cvatovima. Cvatu od sredine ožujka do srpnja, a ponekad uz dobre uvjete mogu procvasti i u jesen.
Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem, a jednom posađene samostalno se šire dalje. Odgovara im sunčan do polusjenovit položaj i vlažna zemlja.
Sadi se u kamenjarima i kao pokrivač tla. Najljepše izgleda u gustim skupinama ili kada pada preko zidića povišene gredice ili ukrasne tegle.
Slika 5. Aubrijeta
SEDUM
Sedum pripada skupini pokrivača tla. To je trajnica prikladna za one koji žele prazno područje pretvoriti u cvjetni proplanak u kratkom vremenu i male troškove. Vrlo je zahvalna za održavanje jer ne treba stalno zalijevanje i prihranjivanje. Počinje cvjetati početkom lipnja pa sve do rujna. Sadi se kao pokrov tla, u kamenjarima, na padinama, kao živi rubnik na stazama i cvjetnim gredicama.
Slika 6. Sedum
3. PRIBOR I ALAT
Za rad mi je bio potreban sljedeći pribori i alat:
- lopata
- grablje
- vrtna kolica (tačke)
- kanta za zalijevanje
Slika 7. Pribor i alat za rad
4. MATERIJAL
Za sadnju mi je bio potreban sljedeći materijal:
- presadnice cvijeća
- zemlja za sadnju – supstrat
- organsko gnojivo u granulama
- agrogel
- posuda za sadnju – gume
Slika 8. Materijali
5. HTZ ZAŠTITA
- radni kombinezon
- radne cipele
- zaštitne rukavice
Slika 9. Htz zaštita
6. OPIS RADA
6.1. PRIPREMA ZA SADNJU
Prvo smo se dogovorili gdje ću u dvorištu saditi sadnice u gume.
Počeo sam pripremati crnu gumu. Lopatom sam u tačke stavljao sitno kamenje – šljunak i sipao ga u gumu malo više od pola. To je prvi sloj koji služi za drenažu vode. Na to sam iz vreće presipao zemlju – supstrat koji sam pomiješao s organskim gnojivom i agrogelom.
Isto sam napravio i s bijelo obojanom gumom.
Slika 10. Stavljanje šljunka u tačke
6.2. SADNJA PRESADNICA
Prvo sam počeo sa sadnjom trajnica. Odredio sam mjesto uz rub gume gdje ću ih posaditi.
Svaku sam presadnicu izvadio iz male posude i razrahlio joj korijen. Jednom rukom sam napravio malu rupu u supstratu i u nju stavio – posadio mladu biljku. Lagano pritisnuo biljku i zagrnuo ju zemljom sa svih strana.
Nakon sadnje trajnica isto sam napravio sa sadnjom jednoljetnica u sredini gume.
Na kraju sam do vrha dodao supstrat.
Slika 12. Sadnja trajnica i jednoljetnica
6.3. ZALIJEVANJE
Napunio sam kantu za zalijevanje cvijeća vodom i oko svake presadnice ulio dosta vode.
Slika 13. Zalijevanje
6.4. POSPREMANJE RADNOG PROSTORA
Na kraju sam očistio i pospremio pribor, alat i sve materijale koje sam koristio u radu.
7. ZAKLJUČAK
Sretan sam što sam svojim završnim radom sudjelovao u uređenju dvorišta škole i tako ga uljepšao. Nadam se da će se profesorima i učenicima sviđati moji labudovi.
Slika 13. Dvorište nakon uređenja
8. POPIS LITERATURE
1. Dubravka Auguštin, Cvjećarstvo 1, Školska knjiga, Zagreb 2003.
2. Dubravka Auguštin, Cvjećarstvo 2, Školska knjiga, Zagreb 2001.
