Prije polaska u školu dijete mora sazrijeti psihički, fizički i emocionalno, te ovladati raznim vještinama i sposobnostima.
Sve veća očekivanja od djeteta koje kreće u 1. razred, kako u pogledu školskih programa tako i u pogledu zahtjeva okoline, dovode djecu u situaciju da sve brže moraju usvajati određene vještine. S druge strane, roditelji zbog tempa života imaju sve manje vremena koje bi posvetili pripremi svojeg djeteta za školu.
Da bi dijete uspješno započelo svoj svoj obrazovni razvoj važna je priprema za školu te otkrivanje eventualnih govorno-jezičnih teškoća, a pri tome treba obratiti pozornost na:
- razvijanje grafomotorike
- predvježbe pisanja
- predvježbe čitanja
- razvijanje perceptivnih sposobnosti
- usvajanje osnovnih matematičkih pojmova
- upoznavanje osnovnih jezičnih struktura
- vježbe glasovne sinteze i analize
- vježbe koncentracije
- vježbe lijepog izražavanja
- povećanje fonda riječi
Svakako je važno da dijete do polaska u školu ima uredan izgovor svih glasova. Većina djece spontano nauči ispravno izgovarati sve glasove materinjeg jezika, no određeni broj djece ima veće ili manje teškoće u artikulaciji te verbalnom izražavanju.
Osnovni znaci po kojima možemo prepoznati dijete s govornim poteškoćama su:
- slaba artikulacija (ispuštanje glasa ili zamjena glasa u riječi)
- spori govor, zapinjanje, nejednoličnost izgovora
- vrlo visok ili monoton glas
- promukao glas, govor kao «kroz nos»
Osnovne vrste govornih poremećaja su:
- Omisija (izostavljanje pojedinih glasova u riječi)
- Supstitucija (zamjenjivanje glasova)
- Distorzija (iskrivljeni glasovi)
- Adicija (dodavanje glasova)
- Poremećaji glasa: slab, promukao, nazalan, hrapav ili bezvučan glas
- Brzopleti govor: karakteriziran ubrzanim tempom govorenja praćen skraćivanjem i izobličavanjem riječi i rečenica, agramatičnošću, nepravilnim izgovorom i sl. Može se manifestirati i smetnjama čitanja i pisanja. U osnovi je ovog poremećaja mali raspon pažnje.
- Mucanje – očituje se u isprekidanom i nepravilnom govoru. Ovo se posebno odnosi na tempo i ritam govora s naglašenim spoticanjem i zastajkivanjem u govoru, pogotovo u nazočnosti drugih. Najčešće je uzrokovano različitim čuvstvenim poremećajima.
- Zakašnjeli govorni razvoj čiji su znaci oskudan rječnik, smanjena sposobnost formuliranja misli, nedostaci u uporabi pojedinih vrsta riječi i usporen razvoj strukture rečenice (krajnje pojednostavljena i agramatična). Ovaj poremećaj čest je znak mentalne zaostalosti, a javlja se i u odgojno zapuštene djece. Zato valja voditi računa je li govor nekultiviran ili se radi o poremećaju.
- Govorni negativizam znači prekid komunikacije s okolinom. Ovaj poremećaj može trajati od nekoliko minuta do nekoliko tjedana pa čak i godina. Također može podrazumijevati potpuni prekid komunikacije sa svima ili samo s pojedincima.
Dijete, najčešće, poteškoće ne može prevladati samo, bez stručne pomoći iz čega proizlaze brojni čuvstveni problemi, kao što su tjeskoba, povlačenje u sebe, nesigurnost, strah od govora, izbjegavanje govornih situacija i sl.
Znači, dobro izgrađen govor kroz predškolsko razdoblje zdrava je osnova za uspješan start u školi, budući da se prijenos informacija i školsko učenje uglavnom odvija verbalnim putem.
Međutim, ne smijemo zaboraviti da se dobar govor ne stječe forsiranom vježbom, niti pretjeranim postavljanjem zahtjeva u odnosu na djetetov govor, već uvijek mora biti u središtu cjelovita djetetova ličnost i njegova osnovna potreba – potreba za prihvaćanjem.
Optimalni uvjeti za razvoj govora su skladni odnosi između djeteta i njegove okoline, dobri govorni modeli i mogućnosti za stjecanje što cjelovitijeg iskustva o svijetu u kojem dijete živi.
Kako se u školi očekuje da dijete govori književnim jezikom, uz dijalekt kojim se govori u kući potrebno je u starijem predškolskom periodu posvetiti pažnju i standardnom jeziku.
Nadalje, najmanje pola godine prije upisa u školu (znači u jesen) potrebno je posebnu pozornost obratiti na djetetov izgovor glasova jer je to posljednji trenutak da se zatraži pomoć logopeda kako bi se svi problemi riješili do polaska u školu.
Također je korisno provjeriti stupanj razvoja djetetove sposobnosti glasovne analize i sinteze budući da su to pretpostavke za učenja čitanja što će uslijediti u školi.
Najprije vježbamo sintezu slogova – tražimo da dijete odgonetne koja je to riječ – ru-čak, o-lov-ka i sl. Ako dijete nema teškoća, prelazimo na sintezu glasova – n-o-s, r-i-b-a itd.
DOB DO KOJE SE TOLERIRA NEISPRAVAN IZGOVOR NAKON TREĆE GODINE ZA NAVEDENE GLASOVE
NJ – zamjena s N – 3,5 god.
LJ – zamjena s L – 4 god.
R – iskrivljen izgovor – 4 god.
S Z C – iskrivljen izgovor – 4,5 god.
Š Ž Ć Č Đ DŽ – iskrivljen izgovor – 5,5 god.
Lidija Lončarić, prof.defektolog-logoped,
stručni suradnik-mentor
